Menopauza označava kraj menstrualnog ciklusa, razdoblje u kojem žena više nema menstruaciju. To je prirodan proces koji svaka žena obično doživljava oko 50. godine života.
Menopauza nastaje kada jajnici prestanu proizvoditi hormone estrogen i progesteron, koji utječu na mnoge tjelesne funkcije. Smanjenje količine estrogena utječe na termoregulaciju, raspoloženje, san, spolnu funkciju, zdravlje kostiju, kože i srca.
Perimenopauza većinom počinje nakon 40. godine života i traje u prosjeku 2 do 8 godina. Na početku dolazi do pada razine progesterona, dok su razine estrogena promijenjive i povremenu mogu biti povišene.
U ublažavanju tegoba povezanih s perimenopauzom žene mogu same napraviti prvi korak. Već male promjene u svakodnevnom životu – uravnotežena prehrana, redovita tjelesna aktivnost, bolje upravljanje stresom i kvalitetan san – mogu donijeti prve pozitivne promjene. Ako tegobe unatoč tome i dalje značajno utječu na svakodnevni život, s liječnikom se može razmotriti hormonsko nadomjesno liječenje (HNL).
Neredoviti menstrualni ciklusi. Napetost u dojkama. Problemi s koncentracijom i pamćenjem. Anksioznost, razdražljivost. Poremećaji spavanja i umor. Nadutost, zadržavanje vode. Povećana osjetljivost na stres. Predmenstrualni poremećaj raspoloženja (PMS). Valunzi i noćno znojenje.
Neredoviti menstrualni ciklusi. Napetost u dojkama. Problemi s koncentracijom i pamćenjem. Anksioznost, razdražljivost. Poremećaji spavanja i umor. Nadutost, zadržavanje vode. Povećana osjetljivost na stres. Predmenstrualni poremećaj raspoloženja (PMS). Valunzi i noćno znojenje.
Razina naših spolnih hormona prirodno se mijenja tijekom života. Prva menstruacija obično se javlja između 10. i 14. godine života, kada razine estrogena i progesterona počnu brzo rasti.
U reproduktivnom razdoblju, približno između 12. i 43. godine, oba su hormona na najvišem stupnju i njihove razine prirodno se mijenjaju unutar menstrualnog ciklusa. Nakon 43. godine prvo počinje opadati razina progesterona, što može utjecati na raspoloženje, san i menstrualni ciklus. Ubrzo nakon toga postupno počinje padati i razina estrogena.
Prosječna dob nastupa menopauze – posljednje menstruacije u životu žene – u Europi je oko 51. godine. Nakon toga ulazi u postmenopauzu, razdoblje u kojem estrogen i progesteron ostaju na niskim i stabilnim razinama, te se kod većine žena više ne mijenjaju.
Razina naših spolnih hormona prirodno se mijenja tijekom života. Prva menstruacija obično se javlja između 10. i 14. godine života, kada razine estrogena i progesterona počnu brzo rasti.
U reproduktivnom razdoblju, približno između 12. i 43. godine, oba su hormona na najvišem stupnju i njihove razine prirodno se mijenjaju unutar menstrualnog ciklusa. Nakon 43. godine prvo počinje opadati razina progesterona, što može utjecati na raspoloženje, san i menstrualni ciklus. Ubrzo nakon toga postupno počinje padati i razina estrogena.
Prosječna dob nastupa menopauze – posljednje menstruacije u životu žene – u Europi je oko 51. godine. Nakon toga ulazi u postmenopauzu, razdoblje u kojem estrogen i progesteron ostaju na niskim i stabilnim razinama, te se kod većine žena više ne mijenjaju.
Slika prikazuje kako se razine estrogena i progesterona mijenjaju kroz različita životna razdoblja. Navedene dobne granice su okvirne i mogu se razlikovati od žene do žene.
Slika prikazuje kako se razine estrogena i progesterona mijenjaju kroz različita životna razdoblja. Navedene dobne granice su okvirne i mogu se razlikovati od žene do žene.
Progesteron je hormon koji regulira menstrualni ciklus, smiruje živčani sustav i pomaže održati ravnotežu s estrogenom. S godinama razina progesterona počinje padati, što može narušiti ravnotežu između estrogena i progesterona. Tada se mogu pojaviti simptomi estrogenske dominacije, iako estrogena još uvijek može biti dovoljno ili previše. Većina žena tijekom tog razdoblja iskusi barem jedan simptom povezan s hormonalnim promjenama.
U toj fazi hormonsko nadomjesno liječenje estrogenom obično se još ne uvodi, ali u nekim slučajevima mogu biti korisni prirodni progesteroni (npr. mikronizirani progesteron) jer pomažu uravnotežiti hormonsku aktivnost i poboljšati san, raspoloženje i menstrualni ciklus.
Progesteron je hormon koji regulira menstrualni ciklus, smiruje živčani sustav i pomaže održati ravnotežu s estrogenom. S godinama razina progesterona počinje padati, što može narušiti ravnotežu između estrogena i progesterona. Tada se mogu pojaviti simptomi estrogenske dominacije, iako estrogena još uvijek može biti dovoljno ili previše. Većina žena tijekom tog razdoblja iskusi barem jedan simptom povezan s hormonalnim promjenama.
U toj fazi hormonsko nadomjesno liječenje estrogenom obično se još ne uvodi, ali u nekim slučajevima mogu biti korisni prirodni progesteroni (npr. mikronizirani progesteron) jer pomažu uravnotežiti hormonsku aktivnost i poboljšati san, raspoloženje i menstrualni ciklus.
Tjelesna aktivnost
Redovita tjelovježba pomaže u održavanju mišićne mase, gustoće kostiju i regulira tjelesnu masu, što je posebno važno tijekom menopauze zbog usporenog metabolizma.
Aerobne vježbe poput hodanja, trčanja i vožnje bicikla te vježbi snage poput dizanja utega ili vježbi s vlastitom težinom preporučuju se barem 2–3 puta tjedno.
Prehrana
Uravnotežena prehrana, bogata vlaknima, kvalitetnim bjelančevinama, zdravim mastima i važnim mikronutrijentima, pridonosi održavanju hormonske ravnoteže i stabilizira razinu šećera u krvi.
Preporuka je smanjiti konzumaciju prerađene hrane, šećera i zasićenih masti te povećanje unosa kalcija, vitamina D i drugih nutrijenata važnih za održavanje gustoće kostiju.
Kvalitetan san
Kvalitetan san ključan je za regeneraciju tijela i regulaciju razine hormona. Za ublažavanje noćnog znojenja osigurajte hladno, tamno i tiho okruženje za spavanje. Važno je uspostaviti redovitu večernju rutinu i osigurati dovoljno vremena za odmor i san.
Dobra higijena spavanja pomaže u smanjenju umora i razdražljivosti, a ograničavanje upotrebe ekrana prije spavanja također može pomoći.
Upravljanje stresom
Kronični stres negativno utječe na hormonsku ravnotežu i može pogoršati simptome menopauze. Preporučuju se tehnike opuštanja poput meditacije, vježbi disanja i joge te redovita tjelesna aktivnost.
Također se preporučuje ograničavanje pušenja i unosa alkohola jer mogu povećati intenzitet simptoma.
Postmenopauza, razdoblje nakon posljednje menstruacije, odnosi se na konačni pad razine estrogena, što sa sobom donosi nove, često još izraženije simptome. Estrogen doprinosi više od 300 funkcija u tijelu – od termoregulacije do zdravlja kostiju, kože, srca i mozga.
HNL označava primjenu ženskih spolnih hormona – estrogena i progesterona – radi ublažavanja simptoma prijelaza u menopauzu i sprječavanja dugoročnih komplikacija kao što su krvožilni poremećaji i osteoporoza.
HNL postiže najbolje rezultate ako se započne u ranom menopauzalnom razdoblju – unutar prvih 10 godina nakon menopauze ili prije 60. godine života. U nekim slučajevima može se započeti tijekom perimenopauze ako su simptomi jako izraženi, a menstruacije još uvijek prisutne.
U prošlosti je hormonsko liječenje bilo praćeno zabrinutošću vezanom uz njegovu sigurnost. Međutim, suvremena istraživanja i novi lijekovi pokazuju da je pravilno odabrano HNL sigurno i vrlo učinkovito za većinu žena. Ključno je koristiti prave oblike hormona i odgovarajući način primjene.
Postmenopauza, razdoblje nakon posljednje menstruacije, odnosi se na konačni pad razine estrogena, što sa sobom donosi nove, često još izraženije simptome. Estrogen doprinosi više od 300 funkcija u tijelu – od termoregulacije do zdravlja kostiju, kože, srca i mozga.
HNL označava primjenu ženskih spolnih hormona – estrogena i progesterona – radi ublažavanja simptoma prijelaza u menopauzu i sprječavanja dugoročnih komplikacija kao što su krvožilni poremećaji i osteoporoza.
HNL postiže najbolje rezultate ako se započne u ranom menopauzalnom razdoblju – unutar prvih 10 godina nakon menopauze ili prije 60. godine života. U nekim slučajevima može se započeti tijekom perimenopauze ako su simptomi jako izraženi, a menstruacije još uvijek prisutne.
U prošlosti je hormonsko liječenje bilo praćeno zabrinutošću vezanom uz njegovu sigurnost. Međutim, suvremena istraživanja i novi lijekovi pokazuju da je pravilno odabrano HNL sigurno i vrlo učinkovito za većinu žena. Ključno je koristiti prave oblike hormona i odgovarajući način primjene.
Hormoni se mogu koristiti u različitim oblicima:
Transdermalni estradiol u obliku gela nanosi se na kožu i izravno prelazi u krvotok. Time se izbjegava metabolizam lijeka putem jetre što:
Mikronizirani (prirodni) progesteron u obliku kapsula ima povoljniji sigurnosni profil u usporedbi sa sintetskim progestagenima i:
Hormoni se mogu koristiti u različitim oblicima:
Transdermalni estradiol u obliku gela nanosi se na kožu i izravno prelazi u krvotok. Time se izbjegava metabolizam u jetri, a to:
Mikronizirani (prirodni) progesteron u obliku kapsula ima povoljniji sigurnosni profil u usporedbi sa sintetskim progestagenima i:
Valunzi. Noćno znojenje. Poremećaji spavanja. Nesanica. Suha rodnica. Neugoda tijekom spolnog odnosa. Smanjen libido. Lupanje srca. Probavne tegobe. Stezanje u želucu. Glavobolje. Problemi s mokraćnim mjehurom. Češće mokrenje. Problemi s koncentracijom i pamćenjem. Moždana magla (brain fog). Debljanje. Osteoporoza. Povećan rizik od krvožilnih bolesti. Svrbež. Umor. Nedostatak energije.
Valunzi. Noćno znojenje. Poremećaji spavanja. Nesanica. Suha rodnica. Neugoda tijekom spolnog odnosa. Smanjen libido. Lupanje srca. Probavne tegobe. Stezanje u želucu. Glavobolje. Problemi s mokraćnim mjehurom. Češće mokrenje. Problemi s koncentracijom i pamćenjem. Moždana magla (brain fog). Debljenje. Osteoporoza. Povećan rizik od krvožilnih bolesti. Svrbež. Umor. Nedostatak energije.
Liječenje je najučinkovitije kada je prilagođeno vama. Odluku o korištenju hormonskog nadomjesnog liječenja donesite zajedno s ginekologom – na temelju vaših simptoma, obiteljske anamneze, potencijalnih rizika i načina života.
Hormonsko nadomjesno liječenje ima najveće koristi ako se započne rano nakon menopauze – u prvih 10 godina nakon nje ili prije 60. godine života. U određenim slučajevima može se započeti već u perimenopauzi ako su simptomi izraženi, a menstruacija još uvijek prisutna.
Najbolje vrijeme za početak hormonskog nadomjesnog liječenja (HNL) je u ranim godinama nakon menopauze – to obično znači kod žena mlađih od 60 godina ili unutar 10 godina od posljednje menstruacije. Tada liječenje ima najviše koristi i najmanje rizika.
Ako se ranije pojave ozbiljni problemi poput valova vrućine (valunzi), poremećaja spavanja, razdražljivosti, vaginalne suhoće ili boli tijekom spolnog odnosa, svakako se obratite ginekologu. Važno je da je liječenje prilagođeno vašim problemima, zdravstvenom stanju i načinu života.
HNL nije za svaku ženu, ali za mnoge može biti vrlo učinkovit način poboljšanja kvalitete života i održavanja općeg zdravlja tijekom menopauze.
HNL ima najbolje učinke ako se uvede u ranom razdoblju menopauze – unutar prvih 10 godina nakon menopauze ili prije 60. godine života. U nekim slučajevima može se započeti već u perimenopauzi ako su simptomi jaki, a menstruacija je još uvijek prisutna.
Žene koje imaju maternicu moraju uz estrogen primati i progestagen (sintetski progestagen ili mikronizirani progesteron istovjetan onome koji proizvodi tijelo). Estrogen naime potiče rast sluznice maternice (endometrija), što bez dodatka progesterona može povećati rizik od razvoja raka sluznice maternice. Progesteron uravnotežuje djelovanje estrogena i štiti maternicu, stoga je kombinirano liječenje ključno za sigurnu, dugotrajnu primjenu HNL-a. Ženama koje nemaju maternicu (npr. nakon histerektomije) progesteron obično nije potreban.
Nije istina. Ako se liječenje provodi suvremenim lijekovima i pod nadzorom ginekologa koji prilagođava liječenje svakoj ženi, HNL ne predstavlja veći zdravstveni rizik. Ispitivanja pokazuju da kratkotrajna primjena (do pet godina) kombinacije hormona istovjetnih onima koje proizvodi tijelo – 17β-estradiola i mikroniziranog progesterona – ne povećava rizik od raka dojke. Čak i kod dugotrajnije upotrebe potencijalni rizik vrlo je malen i usporediv s drugim svakodnevnim čimbenicima rizika poput prekomjerne tjelesne mase i konzumacije alkohola.
Izraz bioidentični hormoni potječe iz SAD-a. U prošlosti se koristio za kreme i druge pripravke koje su pojedine ljekarne same pripremale po mjeri za svaku korisnicu, s različitim kombinacijama spolnih hormona (tzv. magistralni pripravci). Takvi pripravci nisu dovoljno istraženi, nemaju odgovarajući nadzor i često sadrže hormone u nepoznatim ili neujednačenim dozama, što ih čini nesigurnim izborom za HNL.
Budući da pojam bioidentični hormoni nije znanstveno utemeljen i nema jasnu definiciju, medicinska struka ga je napustila i izbacila iz stručne literature. U praksi, međutim, taj pojam uzrokuje zbrku jer mnoge žene, kada govore o bioidentičnim hormonima, zapravo misle na estradiol ili progesteron – hormone istovjetne onima koje proizvodi tijelo, a koji se koriste u standardnom HNL-u.
Pojam bioidentični hormoni znači da su hormoni biološki identični onima koje proizvodi naše tijelo. Lijekovi na recept s hormonima istovjetnim onima koje proizvodi tijelo (npr. transdermalni estradiol i mikronizirani progesteron) pokazali su se sigurnima i učinkovitima. Problem nastaje s nereguliranim magistralnim pripravcima koje proizvode pojedine ljekarne jer nisu podložni istom nadzoru kao registrirani lijekovi.
Mikronizirani progesteron istovjetan je progesteronu koji proizvodi tijelo. Ima bolji sigurnosni profil za srce, mozak i dojke te često pozitivno utječe na san i raspoloženje. Za razliku od toga, sintetski progestageni kemijski su modificirani i mogu uzrokovati više nuspojava.
Transdermalni estradiol (u obliku gela ili spreja) ulazi u krvotok kroz kožu. Budući da zaobilazi jetru, omogućuje stabilniju razinu estrogena u krvi i smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka.
Za razliku od estradiola progesteron u kremi manje je stabilan, a njegova je učinkovitost upitna. Ispitivanja pokazuju da transdermalni oblici progesterona često ne pružaju dovoljnu zaštitu sluznice maternice, a upitna je i stabilnost hormona u kremi. Stoga se za HNL utemeljen na dokazima preporučuje primjena mikroniziranog progesterona u obliku kapsula, pri čemu su učinci dobro istraženi i kontrolirani.
Estrogen ima važnu ulogu u regulaciji metabolizma, potrošnji energije i raspodjeli tjelesne masti. Kada razina estrogena počne fluktuirati ili opadati, metabolizam se usporava i tijelo počinje skladištiti masno tkivo – posebno u području trbuha. Istodobno dugotrajni stres povećava razinu kortizola, što otežava regulaciju šećera u krvi i dodatno potiče skladištenje masti. Kao rezultat toga žena može dobiti na težini unatoč nepromijenjenoj prehrani i rutini vježbanja.
Loš san ne samo da je neugodan, već utječe i na imunološki sustav, raspoloženje, koncentraciju, tjelesnu masu i povećava rizik od metaboličkih bolesti. Noćno znojenje uzrokuje buđenja nekoliko puta noću, što remeti strukturu sna, a kronična nesanica dugoročno povećava rizik od depresije, visokog krvnog tlaka i dijabetesa tipa 2.
Tijekom perimenopauze često izostaje ovulacija pa tijelo ne proizvodi dovoljno progesterona da uravnoteži učinak estrogena na maternicu. To uzrokuje takozvanu estrogensku dominaciju – sluznica se previše zadeblja, a menstruacija postaje obilnija, dugotrajnija ili neredovita.
Stručne reference:
The North American Menopause Society (NAMS). 2022 Hormone Therapy Position Statement. Menopause, 2022;29(7):767–794
Stuenkel CA, et al. Treatment of Symptoms of the Menopause: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline. J Clin Endocrinol Metab. 2015;100(11):3975–4011.
L’Hermite M. Bioidentical menopausal hormone therapy: registered hormones (nonoral estradiol and progesterone) are optimal. Climacteric. 2017;20(4):331–338.
Santen RJ, et al. Postmenopausal Hormone Therapy: An Endocrine Society Scientific Statement. J Clin Endocrinol Metab. 2010;95(7 Suppl 1):s1–s66.
Utian WH. Menopause-related definitions. Int Congr Ser 2004; 1266(C): 133–8.6.
Harlow D, Gass M, Hall JE, Lobo R, Maki P, Rebar RW, et al. Executive summary of the Stages of Reproductive Aging Workshop +10: addressing the unfinished agenda of staging reproductive aging. 2012; 19(4): 1–9.
Davis SR, Lambrinoudaki I, Lumsden MA, et al. Menopause. Nat Rev Dis Primers. 2015;1(1):15004. doi: 10.1038/nrdp.2015.4.